Zacijelo se pitate zašto se na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu bavimo improviziranim nastupom. Časopis Quantum21, koji se uz potporu Nacionalnog vijeća za konkurentnost bavi znanošću i umjetnošću vođenja sa svrhom unapređenja života i rada u hrvatskim kompanijama i institucijama, u broju od studenoga 2008. godine na temu Glazba, improvizacija i biznis donosi nekoliko zanimljivih članaka koji pokazuju usku povezanost improvizacije i uspješna poslovanja. U jednom među njima A. Westelius istražuje veze glazbene improvizacije i biznisa, te pokazuje da
postoje mnoge sličnosti između gudačkoga kvarteta i radnih skupina, tj. projektnih timova u poslovnim organizacijama. Često se događa da se kvartet okupi samo zbog jedne izvedbe, poput radnog tima u poslovnoj organizaciji okupljena sa svrhom rada na točno određenu projektu. Članovima je kvarteta sviranje jedna od mnogih aktivnosti u dnevnom rasporedu, jednako kao što su članovi projektnog tima rijetko kada potpuno posvećeni radu na jednom projektu (Westelius, 2008: 3).
Na osnovi osobnih iskustava iz amaterske kazališne skupine i onih u poslovnom svijetu D. Yanow pak analizira vezu improvizacije i biznisa.
Lekcije koje lideri i menadžeri mogu naučiti iz improvizacije u kazalištu vrlo su transparentne. Improvizacija će se uspješno izvoditi samo ako se temelji na zajedničkom iskustvu izgrađenom tijekom vremena, kako u smislu dobra poznavanja svakodnevnih zadataka na radnome mjestu (aktivnosti koje su važne za cilj organizacije ili skupine), tako i u smislu interaktivnoga, odnosno interpersonalnoga znanja i pouzdanja. Uspostavljanje kolektivne, praksi okrenute prisnosti i povjerenja otvara prostor za improviziranje. Iz toga proizlazi da menadžeri negativno utječu na improviziranje tako što ograničavaju navedene “povoljne uvjete”. Primjerice, menadžeri mogu kontinuirano rotirati zaposlenike, što negativno utječe na razvoj timova i timski rad. Rezultat: ljudi koji se ne poznaju dobro izbjegavaju improviziranje. U gore navedenom uočavam implikacije koje su posebno važne za tri područja:
-
- organizacijsko učenje,
- metode istraživanja, i
- podučavanje i druge profesije (Yanow, 2008: 2).
Navedeni tekstovi detaljno opisuju veze između različitih umjetničkih i menadžerskih improvizacija. U tom je kontekstu potpuno opravdano vježbati kazališnu improvizaciju (i) na kolegiju Komunikacijske vještine na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Međutim, sam je pojam improvizacije opterećen dvojakim značenjem. S jedne strane, improvizacija može implicirati vještinu uspješna premošćivanja nekih nepredvidivih teškoća, ali s druge i nedostatak pripremljenosti i nedovoljno ozbiljan pristup poslu. Yanow odlučno odbacuje tvrdnje da improvizacija implicira nedovoljnu pripremljenost:
Na početku treba odmah naglasiti kako najveće nerazumijevanje improvizacije – u kazalištu ili u organizaciji – proizlazi iz pretpostavke da se improvizirane aktivnosti izmišljaju u trenu, na licu mjesta, iz nekakve “praznine”, bez prethodne pripreme i konteksta. Kroz rad u obje grupe odmah sam shvatila koliko mnogo timovi koji improviziraju ustvari vježbaju – zajedno rade, komuniciraju, promatraju jedni druge, kao i napredak koji postižu tijekom vremena (ibid).
Dakle, improvizacija je pozitivno djelovanje koje donosi korist na različitim organizacijskim razinama. Želite li iscrpnije proučiti veze glazbene i kazališne improvizacije i biznisa, toplo preporučujem da navedene tekstove pročitate u cijelosti.
Za kraj, važno je napomenuti da sposobnost improvizirana izlaganja svakom od vas može pomoći kako u poslovnom svijetu, tako i u privatnom životu. Međutim, dva su školska sata daleko prekratka da donesu znatne pomake u vašu komunikaciju. Stoga znanja i vještine stečene na ovoj vježbi primijenite na nekom usmenom ispitu, u kafiću, na ulici, na poslu ili u obitelji. Promatrajte ljude iz svoje neposredne okoline. Prilikom pripreme za neko izlaganje slobodno upotrijebite zadanu strukturu improvizirane prezentacije: bit će jednako uspješna i u pripremljenim i u improviziranim izlaganjima. Kolokvije iz predmeta Komunikacijske vještine također pišite prema ovoj strukturi: njena uspješna primjena donijet će vam bodove. I, možda najvažnije od svega, uživajte u slobodi izražavanja koju vam pruža improvizirano izlaganje!
Popis literature
Westelius, A. (2008). ‘Klasična glazba i biznis: Slušanje, vođenje, učenje’. Quantum21.net: znanost i umjetnost vođenja. Studeni 2008. Članak dostupan ovdje.
Westelius, A. (2008). Klasična glazba i biznis: ‘Slušanje, vođenje, učenje – drugi dio’. Quantum21.net: znanost i umjetnost vođenja. Studeni 2008. Članak dostupan ovdje.
Yanow, D. (2008). ‘Učenje i improvizacija: Iskustva iz kazališta’. Quantum21.net: znanost i umjetnost vođenja. Studeni 2008. Članak dostupan ovdje.