Komunikacijske vještine

Teorijska pozadina

Osnovna svojstva debate

U najširem smislu, debata se definira kao strukturirana argumentirana rasprava. Struktura podrazumijeva da je unaprijed dogovoreno koliko govornika sudjeluje u debati, kojim redoslijedom to čine i koliko vremena imaju za svoje govore. Dakle, za razliku od rasprava kakve obično vodimo u svakodnevnom životu, u debati sugovornici ne upadaju jedni drugima u riječ, ne drže duge monologe, ne mijenjaju temu o kojoj govore i slično. Stoga nam debata omogućuje da na organiziran i civiliziran način raspravljamo o određenim idejama.

Nadalje, debata je argumentirana rasprava – u njoj svoje stavove trebamo obrazložiti na racionalan način. Pritom se ne oslanjamo na naše osobne stavove i vjerovanja ili anegdotalne dokaze, nego ono što govorimo moramo potkrijepiti logički održivim razlozima i provjerenim, znanstvenim informacijama. To nam omogućuje da u debati raspravljamo objektivno i svoje stavove branimo na što kvalitetniji način.

Da bismo kvalitetno debatirali, nužno se, naravno, pripremiti: pročitati relevantnu literaturu, potražiti potrebne informacije, konzultirati stručnjake za područje o kojem će u debati biti riječ… To debatu čini zabavnim i kreativnim načinom učenja novih sadržaja.

I na kraju, u debati postoje suci. Oni na kraju svake debate odlučuju tko je pobijedio, a odluku temelje samo na onome što je izrečeno u debati i na načinu na koji je to učinjeno (Hrvatsko debatno društvo, 2012).

Važno

Za razliku od drugih vrsta rasprava, u debati ne zastupamo nužno vlastiti stav – strana koju ćemo zastupati određuje se bacanjem novčića nekoliko minuta prije početka svake pojedine debate. Stoga se u pripremi moraju jednako dobro pripremiti i argumenti u prilog određenoj tezi i oni protiv nje. Time preispitujemo vlastite stavove i redovito otkrivamo da stvari nisu tako crno-bijele kakvima se čine, odnosno da se različiti stavovi mogu dobro argumentirati (ibid).

Zašto učimo debatirati?

Rasprave u koje smo uključeni u svakodnevnom životu prirodno su uvijek slabije strukturirane od debate. Usprkos tome, obrazovanje iz područja debatiranja donosi mnoge pozitivne učinke koje možemo ugrubo podijeliti u dvije razine:

  • osobnu i
  • društvenu razinu.

Na osobnoj razini, vještina je debatiranja korisna, jer razvija kritičko razmišljanje, djelotvornu komunikaciju, vještine neovisnog istraživanja i timskog rada. Posljedično, debata uči vještinama koje su podjednako potrebne u školi, na radnom mjestu, u političkom životu i u ispunjavanju uloge odgovorna građanina u demokratskom društvu. Studenti koji razumiju osnovne principe debatiranja u stanju su kritički sagledati djelovanje svojih političkih predstavnika i donositi dobro potkrijepljene odluke o bitnim pitanjima (International Debate Education Association, 2012). Studenti koji su svladali vještine uspješna debatiranja profitirat će kako u privatnom, tako i u poslovnom životu.

Osobne vještine stečene kroz debatu donose i šire učinke. Debate mogu pomoći u izlječenju mladih demokracija od rana iz vremena diktatorskih režima i etničkog nasilja. Studenti koji se obrazuju iz područja debatiranja stječu dragocjeno iskustvo iz prve ruke o načinima funkcioniranja demokracije. Inzistiranjem na uvažavanju različitosti, nenasilja i poštivanja različitih stajališta, debata može pomoći zatvaranju rascjepa između kulturnih manjina i većina, kao i drugih grupa koje su u dugotrajnim nesuglasicama (ibid).

Logika debate

U prošloj vježbi prikazali smo Aristotelovu podjelu vještina uvjeravanja u tri osnovne kategorije – etos, logos i patos. No, za razliku od uvjeravanja u svakodnevnom životu, debata se temelji na argumentima. Kako bismo se pobliže upoznali s njenom logikom, svakako preporučujem skriptu Logika debate Tomislava Reškovca koju nam je za potrebe ovog predmeta ljubazno ustupilo Hrvatsko debatno društvo. Skriptu možete pronaći ovdje.

Popis literature

Hrvatsko debatno društvo. (2012). Što je debata? Zagreb: Hrvatsko debatno društvo. Izvor dostupan ovdje.

International Debate Education Association. (2012). Why Debate? International Debate Education Association. Izvor dostupan ovdje.

Reškovac, T. (2012). Logika debate. Zagreb: Hrvatsko debatno društvo. Tekst dostupan ovdje.