MASTI - KOLIKO NAM JE POTREBNO?
Prehrana
je vrlo često sastavni dio svakodnevnih tema za razgovor uz kavu bez obzira na
dob ili spol. Mnoštvo sudionika tih razgovora nezadovoljno je svojih izgledom,
ali samo malo broj stvarno i kontinuirano brine o svojoj prehrani dok većina
samo priča, ali ne poduzima ništa konkretno.
Za prekomjernu tjelesnu težinu vrlo često se okrivljuju masnoće koje unosimo
hranom, ali nisu one krive za sve. Treba znati da i suvišan unos ugljikohidrata
i bjelančevina koje organizam ne može iskoristiti za potrebe funkcioniranja
organizma, tijelo pospremi u obliku tkivne masti jer se višak ne može
jednostavno izbaciti iz tijela.
Odgovarajući unos masnoća tijekom dana izuzetno je važan za pravilno
funkcioniranje organizma, te ih ni u kom slučaju ne treba izbjegavati.
Dnevni unos masti trebao bi iznositi oko 20-25% ukupne količine hrane. Dnevno je
dovoljno oko 60-65 g masti ili 0,5-1 gr/kg tjelesne težine, ali statistički
gledano konzumira se i do dva puta toliko. To se često događa na neprimjetan
način, zbog tzv. skrivenih masnoća u mnogim namirnicama (kolači, keksi, torte,
sladoled, čokoladni bomboni, sirevi, kobasice itd.) koje daju bolji okus jelima.
Na taj način organizam dobiva više kalorija no što je stvarno potrebno.
Preporuka je da se oko 25% dobiva iz zasićenih masti, 25% iz višestuko
nezasićenih, a 50% iz jednostruko nezasićenih. Nedostatan unos masti u organizam
također se negativno odražava na funkcioniranje organizma i može prouzročiti
ozbiljne poremećaje. Smanjen unos masnoće često se događa kod prisutnog straha
od debljanja, primjene raznih dijeta za mršavljenje i poremećaja hranjenja.
Mozak je pretežno izgrađen od masti i bjelančevina, a izvor hrane za moždane
stanice su ugljikohidrati i kisik.
Uvijek treba imati na umu da su sve hranjive tvari, uključujući vitamine i minerale, od izuzetne
važnosti za normalno funkcioniranje organizma. Mozak nema nikakvih rezervi i ovisi
isključivo o hrani koja dolazi putem krvnih žila. Ako opskrba hranom prestane
čak i na kratko vrijeme javlja se osjećaj gladi koji može izazvati promjene
ponašanja, pad koncentracije, razdražljivost, pospanost, usporenost. Osjećaj
sitosti izaziva zadovoljstvo i vedro raspoloženje.
Zbog toga je važno jesti često, ali male i dobro uravnotežene obroke. Kad
pregladnimo, vrlo često pojedemo više od potrebnog, a i skloniji smo fast
food-u, slatkišima i slatkim pićima.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
Aerobics i fitness
Podjela i nazivi grupnih fitness programa
Koje dijelove treba imati sat aerobike
Zašto instruktori pokazuju znakove
Kako odabrati pravi program aerobike
A-B-C prehrane
Bjelančevine - koliko ih trebamo
Ugljikohidrati - vrsta i potreba
Metabolizam i kako ga izračunati
Trening i znanost
Kako samostalno odrediti intenzitet opterećenja?
Kakva je korist od aerobne tjelesne aktivnosti
Što je bolje za oblikovanje tijela: aerobika ili teretana?
Razlike između aerobne i anaerobne tjelesne aktivnosti
Što treba znati prije početka vježbanja
