OSTEOPOROZA JE SVE PRISUTNIJA
Osteoporoza je metabolička bolest karakterizirana niskom koštanom masom te
strukturalnim poremećajima koštanog tkiva što rezultira povećanom krhkošću i ima
veći rizik od prijeloma. Iako su ugrožene sve kosti skeleta najčešći su
prijelomi kuka (vrata bedrene kosti), kralješaka i ručnog zgloba.
Stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj trenutno oko 250 000 oboljelih od
osteoporoze, a oko 400 000 osoba pati od osteopenije (smanjenja koštane mase).
O KOSTIMA
Kosti su živi organ koji imaju visoku sposobnost adaptacije na mehaničke i
metaboličke zahtjeve, neprestano se mijenjaju i obnavljaju te prolaze kroz
ciklička stanja gubitka i nodoknađivanja koštane mase (cjelokupna koštana masa
se izmjeni tijekom 7 godina). Budući su kosti sastavljene prvenstveno od
bjelančevina i minerala - fosfora i u najvećoj mjeri kalcija (oko 99% ukupnog
kalcija u tijelu smješteno je u kostima i zubima), kvaliteta kostiju uvelike će
ovisiti o načinu i vrsti prehrane i to doslovno od rođenja do smrti. Kalcij se u
kosti ugrađuje pomoću vitamina D, te je važno unositi dovoljne količine tog
vitamina putem hrane, a neizbježno je i kretanje na svježem zraku jer koža čak
70% tog vitamina proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka.
Kosti se izgrađuju tijekom cijeloga života, ali ne uvijek jednako. U djetinjstvu,
mladosti i u doba spolne zrelosti koštana se masa brže izgrađuje nego
razgrađuje, svoj vrhunac najčešće dostiže u 30-im godinama, a nakon 40-ih se
postupno počinje gubiti i to oko 0,5 - 1% godišnje normalnim procesom starenja.
Funkcijom kalcija u organizmu upravljaju hormoni kao što je estrogen - ženski
spolni hormon čija je zadaća stimulacija i izgradnja kostiju. Smanjenim lučenjem
estrogena kod žena tijekom menopauze, u prosjeku nakon 45-e godine života,
uočava se nagli gubitak koštane mase čime se povećava rizik od oboljevanja od
osteoporoze za čak četiri puta, a po nekim istraživanjima i do šest puta češće
nego kod muškaraca. Rizik oboljevanja od osteoporoze kod muškaraca se povećava
nakon 60-ih godina potaknuto smanjenim lučenjem testosterona - muškog spolnog
hormona.
O OSTEOPOROZI
Za razliku od mnogih drugih bolesti, osteoporoza dolazi bez najave. U ranoj fazi
te bolesti nema nikakvih simptoma pa mnogi oboljeli to niti ne saznaju dok nije
kasno. Zbog toga se u literaturi o osteoporozi često piše kao o "tihom
kradljivcu kalcija" i o "tihom ubojici". Stručnjaci Svjetske zdravstvene
organizacije još su 1993. godine ovu bolest proglasili "društvenom bolesti" jer
su mnogi ljudi nakon prijeloma, osobito kuka ili kralješka vezani uz krevet te
im je potrebna pomoć i oko najjednostavnijih stvari čime gube svoju samostalnost.
Oko 20% slučajeva su smrtonosni u roku od godinu dana nakon prijeloma. Bolesnici
najčešće umiru od komplikacija kao što su upala pluća i plućna embolija, a
većina preživjelih je trajno nesposobna za samostalan život.
FAKTORI RIZIKA
Svi nismo jednako predisponirani oboljevanju od osteoporoze. Postoje određeni
faktori rizika koji doprinose nastanku ove bolesti.
Osobe koje su sklonije
pojavi poroznih, lomnih kostiju češće su:
- žene iznad 45-e i muškarci iznad 60-e godine života
- žene s niskom razinom
estrogena žene u ranoj menopauzi žene čiji su preci oboljevali od osteoporoze
-
žene nježne, krhke građe žene koje boluju od poremećaja hranjenja - anoreksija,
bulimija
- osobe koje su često na dijetama s malim unosom kalcija
- starije osobe
- osobe koje puše
-
osobe koje u velikim količinama konzumiraju napitke na bazi
kofeina (kava, coca-cola...) , čaj, alkohol
- osobe koje uzimaju određene lijekove
- kortizone, antikoagulanse osobe s kroničnim bolestima jetre i bubrega
- osobe sa
smanjenim aktivnostima endokrinih žlijezda
- osobe s probavnim problemima i
nedostatnom iskoristivosti kalcija
- osobe koje ne vode dovoljno računa o svojoj
prehrani
- osobe koje su tijekom života često imale prijelome kostiju
- osobe koje
nisu tjelesno aktivne.
KAKO OTKRITI OSTEOPOROZU?
Budući se osteoporoza razvija neprimjetno tijekom godina, obično se
dijagnosticira vrlo kasno, najčešće između 65-e i 75-e godine života kad se
pojave prve smetnje. Često je riječ o malim prijelomima i urušavanju kralješaka
koji uzrokuju deformacije kralješnice i bolove u leđima te prijelomima, najčešće
kostiju kuka i kralješaka. Nažalost, tad je kasno za prevenciju. U što se više
skupina rizičnih faktora pronalazite, to su šanse za oboljenje veće.
Jedina pouzdana metoda dijagnosticiranja osteoporoze čak i u ranom stadiju je
koštana dezintometrija (Bone Mineral Density - BMD) koja mjeri mineralnu gustoću
kostiju. Metoda je jednostavna, neopasna i bezbolna. Svjetska zdravstvena
organizacija postavila je kriterije za dijagnostiku osteoporoze, a rezultati
nalaza uspoređuju se sa standardima koji su postavljeni obzirom na dob, spol i
visinu. Na temelju dobivenih rezultata, vaš liječnik će moći odrediti terapiju
te vas savjetovati kako djelovati na određene faktore rizika što može pomoći u
spriječavanju napredovanja bolesti.
PREVENCIJA
Mnogi medicinski stručnjaci slažu se da je prevencija najbolja metoda liječenja.
To je činjenica koju treba shvatiti vrlo ozbiljno. Dobra vijest je da se
osteoporoza, osim što se može spriječiti, može i sve uspješnije liječiti. Ipak,
nisu dovoljni samo lijekovi već se treba pridržavati i određenih, vrlo
jednostavnih životnih pravila koji olakšavaju ili spriječavaju bolest, a ujedno
pomažu i u prevenciji mnogih drugih bolesti suvremene civilizacije.
Na prevenciju nastanka osteoporoze treba misliti već u ranom djetinjstvu jer
dobrim i redovitim ulaganjem u svoju "koštanu banku" osiguravamo pravilan rast i
razvoj kostiju te mirniju i sigurniju starost.
Na određene faktore rizika ne možemo utjecati: na spol, građu ili gensku
predispoziciju. Ne utječemo niti na određene bolesti i uzimanje lijekova koji
pogoduju razvoju osteoporoze, ali postoji jako mnogo faktora rizika na koje
možemo utjecati, a što je najbolje - to možemo učiniti sami.
FAKTORI NA KOJE MOŽEMO UTJECATI
U dogovoru sa svojim liječnikom smanjenje lučenja estrogena u menopauzi možemo
nadomjestiti hormonskom terapijom. Možemo prestati pušiti. Možemo smanjiti i/ili
prestati uzimati napitke koji djeluju kao diuretik što pomažu izlučivanju
kalcija iz organizma. Istraživanja su pokazala da žene koje piju kavu bez
mlijeka, bez obzira na ostale faktore rizika, imaju poroznije kosti. Savjet -
ako pijete kavu, pijte je s mlijekom. Možemo više pažnje posvetiti našim
prehrambenim navikama: unositi dovoljne količine bjelančevina, minerala -
osobito kalcija, magnezija i fosfora, vitamina - osobito D i C. Najpreporučljivije je sve potrebne prehrambene sastojke uzimati putem hrane, ali
ako se na taj način ne uzimaju u dovoljnoj količini, mogu se uzimati i
nadomjesci u tabletama. Potrebe za kalcijem veće su u doba adolescencije,
trudnoće i dojenja, te o tome treba voditi računa. Možemo postati aktivniji i
svoj neaktivni, sjedelački način života obogatiti raznim tjelesnim aktivnostima.
Istraživanja su pokazala da tjelesno aktivne osobe imaju čak 8-30% više koštane
mase od neaktivne populacije.
Informiranost i razumijevanje problema još je
jedan od faktora dobre prevencije ove opake bolesti.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
Aerobics i fitness
Podjela i nazivi grupnih fitness programa
Koje dijelove treba imati sat aerobike
Zašto instruktori pokazuju znakove
Kako odabrati pravi program aerobike
A-B-C prehrane
Bjelančevine - koliko ih trebamo
Ugljikohidrati - vrsta i potreba
Metabolizam i kako ga izračunati
Trening i znanost
Kako samostalno odrediti intenzitet opterećenja?
Kakva je korist od aerobne tjelesne aktivnosti
Što je bolje za oblikovanje tijela: aerobika ili teretana?
Razlike između aerobne i anaerobne tjelesne aktivnosti
Što treba znati prije početka vježbanja
