SASTAV TIJELA - INDEKS TJELESNE MASE
Svi želimo lijepo izgledati, biti zdravi, dobro se osjećati i biti uspješni.
Ideali ljepote mijenjaju se kroz stoljeća i ovise o kulturološkim i geografskim
područjima.
Kad je u pitanju hrana većina od nas je svjesna propusta koje redovito činimo,
ali ipak često pokleknemo pred izazovom miomirisne i izgledom prekrasne hrane
koja nije najbolje i najzdravije riješenje za nas.
"Zdrava hrana", "Dobre prehrambene navike", "Živjeti zdravo" i sl. samo su neke
od tema o kojima se svakodnevno raspravlja. Prekomjerna tjelesna težina jedan je
od najvećih problema čovječanstva razvijenog svijeta.
Debljanju pridonose:
Sjedalački način života - ljudi se kreću manje nego ikad u povijesti
čovječanstva provodeći sate i sate sjedeći za računalom, pred TV-om, na
predavanjima, u automobilu.
Neodgovarajući unos hranjivih tvari.
Dostupnost hrane -
jede se i kad se ne osijeća glad - iz navike, zbog društva, u sretnim kao i u
tužnim trenucima.
Ubrzan način života i stres.
Debljina ne znači samo povećanu
tjelesnu težinu već se radi o akumulaciji viška tjelesne masnoće. Idealna
tjelesna težina izračunava se u odnosu na visinu, tjelesnu građu, dob i spol
određene osobe, ali u velikoj mjeri ovisi o odnosu masne i nemasne mase tijela.
Nemasnu masu tijela čine mišići, skelet i unutrašnji organi, a masnu masu tijela
čini tzv. važna i nevažna mast. Važnu mast, 2 do 5 %, čine lipidni sastojci
stanica koja je izuzetno važna za pravilno funkcioniranje organizma, a nevažna
mast pohranjuje se u masnim naslagama (Mišigoj-Duraković, 1995). Tjelesna težina
izražena u kilogramima često nije pravi pokazatelj našeg izgleda i sastava
tijela. Mišićno tkivo zauzima manje prostora od iste težine masnog tkiva pa
dvije osobe istog spola, iste visine, težine i tjelesne građe mogu izgledati
potpuno različito.
Količina potkožnog masnog tkiva daje neprivlačan izgled cijelom tijelu,
doprinosi nastanku raznih bolesti "civiliziranog" društva i, u velikoj većini
slučajeva, osobu čini nesretnom i nezadovoljnom svojim izgledom. Masne stanice
imaju nevjerojatnu moć širenja i skupljanja, ali jednom nastale zauvijek će
ostati. Debljina nastala u djetinjstvu uvelike povećava sklonost debljanju i u
odrasloj dobi zbog većeg broja masnih stanica. To je još jedan od razloga zašto
djecu ne treba "šopati" već naučiti zdravim prehrambenim navikama. Tijekom
života mijenja se odnos masnog i nemasnog dijela tijela. Nakon 20-e godine
života očekuje se normalno povećanje masnog dijela za 1% po svakom desetljeću (Mišigoj-Duraković,
1999). Žene imaju nešto veću količinu masnog tkiva od muškaraca što je potrebno
zbog normalnog funkcioniranja hormonalnog sustava i cjelokupnog organizma.
Postotak tjelesne masnoće definira ukupnu količinu masnoće podjeljenu s ukupnom
težinom tijela, a odgovarajući (dobar) postotak tjelesne masnoće je obično 15%
za muškarce i 22% za žene.
Indeks tjelesne mase - ITM (engl. Body mass indeks - BMI) koristi se za procjenu
odnosa masne i nemasne tjelesne mase. Izračunava se tako da se broj kilograma
podijeli s visinom na kvadrat izraženom u metrima.
Prema kriteriju Svjetske zdravstvene organizacije, ljude se može svrstati u kategorije:
- pothranjenost - BMI do 18,4
- normalna tjelesna težina - BMI 18,5 - 24,9
- pretjerana tjelesna težina - BMI 25 - 29,9
- pretilost (debljina) - BMI 30 - 40
- ekstremna pretilost - BMI iznad 40
Ipak, da bismo bili sigurni u količinu masnog tkiva, osim vage koriste se i razne mjere opsega tijela i mjerenje potkožnog masnog tkiva na točno određenim mjestima pomoću kalipera. Pogled na nekoliko prekomjerno teških osoba pokazuje da se svi ne debljaju na istim mjestima.
Prema mjestu nakupljanja tjelesne masti razlikuju se tri tipa:
Androidni ili “jabukoliki tip” – tjelesna mast se prvenstveno nakuplja na gornjem dijelu tijela i trupu.
Ginoidni ili “kruškoliki” tip – tjelesna mast se u najvećoj mjeri nakuplja od struka naniže.
Intermedijarni tip – tjelesna mast se nakuplja i u gornjem i donjem dijelu tijela.
Održavanje poželjne tjelesne težine i dobrog odnosa masne i nemasne mase tijela važno je ne samo iz estetskih razloga, već i zbog očuvanja zdravlja. Povećano nakupljanje tjelesne masti, osobito u području trupa, povećava sklonost prema oboljenju srčanožilnog sustava. Genska predispozicija utječe na konstituciju i građu tijela što ne možemo promijeniti, ali možemo utjecati na opsege tijela i kožne nabore (količina potkožnog masnog tkiva) što se postiže osobnom edukacijom i brigom o količini i vrsti hrane i pića koje dnevno konzumiramo.
Nemojte biti opsjednuti vaganjem i kilogramima. Pravilnom prehranom i redovitim tjelesnim vježbanjem može se utjecati na volumen i čvrstoću mišićne mase, kao i na količinu masnih naslaga. Samim time bit ćete zadovoljniji i sretniji jer aktivno sudjelujete u očuvanju vlastitog zdravlja.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
KORIŠTENA LITERATURA