VODA
Voda
čini 65-70% čovječjeg organizma. O vodi ovisi cjelokupno zdravlje, ona otapa i
transportira hranjive tvari kroz organizam, regulira tjelesne funkcije i rad
pojedinih organa i organizma u cjelini, eliminira štetne tvari iz organizma i
pomaže u održavanju tjelesne temperature.
Do trenutka kad mozak signalizira žeđ, gubi se oko 1% tjelesne težine. U
povećanom izlučivanju tekućine iz organizma “pomažu” alkoholna pića i napitci
bogati kofeinom o čemu također treba voditi računa.
Gubitkom tekućine krv se počinje zgušnjavati, a gubitak od samo 2% dovoljan je
da dođe do osjetnog pada životnih potencijala i osjećaja sveopćeg umora (pri
tjelesnoj aktivnosti i natjecanju učinak opada za oko 20%). Kod gubitka tekućine
od 4% javljaju se glavobolja i mišićni umor, 5% rezultira nesvjesticom i
grčevima, a gubitak od 10-15% volumena tekućine u organizmu završava fatalno po
život. Nedostatak vode posebno je vidljiv na koži (čini je 80% vode), koja je
glavni sakupljač tekućine. Voda održava kožu mekom, elastičnom i mladom.
Svakodnevno se, kroz proces disanja i znojenja izluči oko 3 litre tekućine, pa ju
je potrebno redovito nadoknađivati kako bi nivo tekućine u tijelu bio
konstantan. Potrebu za tekućinom organizam bi trebao zadovoljavati putem hrane (oko
1 litra dnevno), te direktno ispijanjem vode i različitih vrsta napitaka (oko 2
litre dnevno).
U ubrzanom tempu života mnogi ljudi zaboravljaju piti stoga se ne bi trebalo
oslanjati na osjećaj žeđi, već steći naviku za redovitim uzimanjem tekućine.
Organizam puno brže šalje signale za osjećaj gladi od signala za osjećaj žeđi te
se potreba za tekućinom zadovoljava sa zakašnjenjem i neredovito. Provjeru
dovoljnog unosa tekućine najjednostavnije je ustanoviti kontrolom boje i
količine mokraće. Poželjno je da bude svjetlije boje i slabijeg mirisa.
Najbolji izvori tekućine su:
-
negazirana ili gazirana mineralna voda u bocama jer ne sadrži klor, štetne tvari
i neželjene mikroorganizme, a bogata je mineralima. Stručnjaci se slažu da je
prednost bolje dati negaziranoj mineralnoj vodi jer ne sadrži ugljični dioksid i
ima relativno nisku količinu natrija.
- svježe istisnuti sokovi od voća i povrća
- čajevi, mlijeko i mliječni proizvodi s malim postotkom masnoće
Zašećerene napitke,
razne sokove, kavu, crni čaj i alkohol, koji sadrže previše šećera i kofeina i
malo ili nimalo hranjivih sastojaka treba umjereno konzumirati. Njihovo
djelovanje je i diuretsko, što znači da pospješuju izlučivanje tekućine iz
organizma.
Euhidracija je stanje organizma s normalnom količinom ukupne tjelesne vode.
Hipohidracija je stanje organizma s manjom količinom ukupne tjelesne tekućine od
normalne, a posljedica je dehidracije kad dolazi do promjene omjera između
stanične i vanstanične tekućine. Smanjena hidracija organizma otežava
termoregulaciju, nepovoljno utječe na mnoge organske funkcije, otežava
dugotrajno vježbanje, nepovoljno utječe na rezultate vježbanja ili natjecanja
kao i na kognitivne funkcije.
Hiperhidracija je stanje organizma s povećanom količinom ukupne tjelesne vode.
Najčešće dolazi uslijed nastojanja vježbača da spriječi dehidraciju. Takvo
stanje organizma je dobro za postizanje rezultata i mogućnost vježbanja, ali
nedostatak je što se veća količina vode izlučuje urinom što prilikom natjecanja
ili vježbanja može biti nezgodno i/ili neizvedivo. Ponekad se osjeća i težina u
želucu što pogoršava mogućnost vježbanja.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
KORIŠTENA LITERATURA