PREHRAMBENA VLAKNA
Prehrambena
vlakna (vlaknaste tvari) su jedna od vrsta ugljikohidrata koje za razliku od
drugih, nemaju energetsku funkciju u ljudskom organizmu.
Prehrambena vlakna su ljuske i celulozne stanične stijenke biljaka koje se
nalaze u voću, povrću, žitaricama i mahunarkama (celuloza, hemiceluloza, lignin,
pektin, gume).
Budući ih tijelo izlučuje neprobavljene, dugo su ih vremena smatrali suvišnima i
vjerovalo se da će se kvaliteta prehrambenih proizvoda poboljšati ako se oni
uklone: riža se glazirala, a žitarice mljele bez ljuske.
Prehrambena vlakna imaju više funkcija:
Osiguravaju dobru probavu
Budući ove tvari mogu izvanredno nabubriti, iz organizma uzimaju veliku količinu
vode i tako povećavaju svoj volumen i do četiri puta.
Hrana siromašna vlaknastim tvarima ostaje u organizmu i do 48 sati, a hrana koja
sadrži mnogo vlaknastih tvari može se probaviti i izlučiti za otprilike 14 sati.
Usporavaju apsorpciju ugljikohidrata i masti i pomažu u održavanju željene
tjelesne težine
Hrana bogata vlaknima najčešće se nalazi u hrani niskog glikemičkog indeksa pri
čemu razina glukoze u krvi sporije raste što za posljedicu ima manje lučenje
inzulina.
Pomažu metabolizam masti
Primjećeno je da hrana bogata prehrambenim vlaknima smanjuje količinu
kolesterola u krvi.
Pojačavaju obrambene snage organizma
U stijenkama crijeva nalaze se i antitijela koja predstavljaju važan dio
obrambene snage organizma. Velika količina vlaknastih tvari poboljšava
prokrvljenost crijeva, a time i njihovu obnovu..
Pomažu u uklanjanju otrova iz organizma
Budući se hrana bogata vlaknastim tvarima brže izlučuje iz organizma, brže se
uklanjaju i otrovne tvari. To je naročito važno danas, jer se sa svakim obrokom
unesu i nepoznate količine otrova iz okoliša.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
KORIŠTENA LITERATURA