ŠTO JE FITNESS? KAKO BITI FIT?
Fitness se kao pojam u engleskom govornom području koristi u
mnogim aspektima života, a označava postizanje i zadržavanje
dobrog psihofizičkog stanja. U našem jeziku, fitness se kao
pojam najčešće koristi kao sinonim za teretanu, te se često
čuje: "Idem na fitness 2x tjedno". "Tamo je dobar fitness
instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće".
Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness
označava sve postupke koji pomažu da se osoba dovede u dobru
formu, da bude fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i
mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao
rezultat redovite tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i
brige o svom zdravlju.
Iako se za sve aspekte dobrog funkcioniranja može koristiti pojam fitness, u području rekreacije i sporta nainteresantniji je pojam tjelesnog i zdravstvenog
fitnesa.
TJELESNI FITNES
Tjelesni fitnes (Physical fitness) Wilmore (prema ACSM,
1998.) definira kao sposobnost izvođenja umjerenog do
intenzivnog stupnja tjelesne aktivnosti bez osjećaja umora
kao i održavanje te sposobnosti tijekom cijeloga života.
Osjećati se zdravo, zadovoljno i sposobno za obavljenje
svakodnevnih zadaća cilj je svakog pojedinca. Dobar tjelesni
fitnes omogućava efikasno funkcioniranje tijela pri
obavljanju bilo kojeg tjelesnog rada bilo na poslu ili u
slobodno vrijeme. Tjelesni fitnes može biti opći (podrazumijeva
optimalno stanje zdravlja i dobre tjelesne kondicije) i
specifični (definira tjelesne sposobnosti specifične za
postizanje točno određenih ciljeva u sportu ili svakodnevnom
životu).
Poboljšanje i unaprijeđenje tjelesnog fitnesa ovisi
prvenstveno od željenog i zacrtanog cilja što se postiže
odabirom odgovarajuće tjelesne aktivnosti primjerenog
intenziteta, trajanja i učestalosti unutar određenog perioda.
Odabir tjelesne aktivnosti ovisi o sklonostima, motoričkim i
funkcionalnim sposobnostima, motoričkom znanju, željama i
mogućnostima svakog pojedinca. Dobro je odabrati više oblika
tjelesne aktivnosti obzirom na klimatske uvjete, godišnja
doba i ponude mjesta u kojem se živi što omogućuju
ravnomjeran utjecaj na više antropoloških karakteristika.
Postizanje pozitivnih promjena može se dogoditi samo ako je
zbog podražaja izazvanog tjelesnim vježbanjem, potrebna
adaptacija organizma na povećane i/ili drugačije napore.
Adaptacija će se dogoditi ako se aktivnost provodi dovoljno
često, dovoljno dugo i ako je intenzitet rada dovoljno visok
da izazove podražaj. Sportske natjecateljske aktivnosti
točno određuju koje su karakteristike i sposobnosti potrebne
za učinkovito natjecanje u nekom sportu.
ZDRAVSTVENI FITNES
O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore
mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin
zdravstvenog fitnesa (Health-related fitness) kojim su
označene one sastavnice fitnesa na koje tjelesna aktivnost
može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti
na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković, 1999.).
Svjetska zdravstvena organizacija (World Health
Organization) definira zdravlje kao tjelesno, mentalno i
socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti.
Iz ove definicije vidljivo je da optimalan stupanj zdravlja
znatno doprinosi kvaliteti života u cjelini.
Brojna
znanstvena istaživanja (World Health Organization 2002.,
2003.) ukazuju da primjerena, redovita i kontinuirana
tjelesna aktivnost pomaže u:
-
prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti - koronarne
bolesti srca, blago povišeni krvni tlak, ateroskleroza
-
prevenciji i rehabilitaciji osteoporoze
-
nastanku nekih oblika zloćudnih bolesti, osobito raka dojke
i debelog crijeva
-
dijabetesa tipa II (inzulin neovisan)
-
nastanku oboljenja sustava za kretanje i mišićno-koštanih
profesionalnih oboljenja
-
pozitivno djeluje na sve organske sustave, a osobito na
srčanožilni i dišni
-
održanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i
nemasne mase tijela (smanjuje potkožno masno tkivo,
učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju)
-
boljem izlučivanju toksina iz organizma što pomaže u
smanjenju celulita i održanje dobru probave
-
pozitivno djeluje na suzbijanje depresije
-
smanjuje negativne učinke stresa
-
poboljšava kvalitetu spavanja
-
povećava ukupnu energiju i smanjuje ili odgađa nastanak
umora
Za poboljšanje zdravlja i zdravstvenog fitnesa Svjetska
zdravstvena organizacija preporuča redovitu, svakodnevnu
tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od
najmanje pola sata za odrasle (WHO, 2002) i jedan sat za
mlade (WHO, 2004).
Tjelesna aktivnost se definira kao svako pokretanje skeletne
muskulature koje rezultira povećanjem potrošnje energije (Caspersen
i sur., 1985.) u što se mogu ubrojiti:
-
redovite, povremene i sezonske sportsko-rekreacijske
aktivnosti
-
svi oblici kretanja u svrhu transporta (hodanje, vožnja
bicikla)
-
redovite i povremene dnevne aktivnosti
-
tjelesna angažiranost na poslu.
Natalija Špehar, prof. kineziologije
LITERATURA:
- Caspersen, C. J., Powell, K. E.,
Christenson, G. M. (1985). Physical
activity, exercise, and physical
fitness: definitions and distinctions
for health-related research. Public
Health Rep. 100:126-131.
- Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M.
(1999). Fitnes i zdravlje U:
Mišigoj-Duraković, M. i suradnici.
Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb.
Fakultet za fizičku kulturu.
- WHO, (2002). Reducing Risks, Promoting
Healthy Life. The World Health Report.
Available from:
http://www.who.int/whr/2002/en/whr02_en.pdf
- WHO (2003). Shaping the Future - The
World Health Report Available from:
http://www.who.int/whr/2003/en/whr03_en.pdf
- WHO Regional Office for Europe (2004).
Health Policy for Children and
Adolescents, No. 4. Available from:
http://www.euro.who.int/Document/e82923.pdf